Iako je godina bila izazovna, urod obećava, no ono što ratare najviše muči jest otkupna cijena. A ona nimalo ne obećava – bit će, po svemu sudeći, na razini lanjske – oko 160 eura za tonu.
Zeleno more pivarskog ječma, ovdje na prostranim slavonskim poljima, vapi za sunčanim danima bez kojih nema pravodobne zriobe.
– Ne izgleda da će žetva biti kao i prošlih godina, sredinom 6. mjeseca. Mislimo da će biti kasnije. Netko tko je planirao postrnu sjetvu, mislim da će to odraditi teže. Ovisi sve o oborinama, a ječam sve u svemu ne izgleda loše i očekujemo solidne prinose i dobru kvalitetu, govori Vilim Plevnik, Vrpolje.
Nada se ovaj mladi ratar urodu od nekih 6 i pol tona po hektaru. Iako
je njegovu općinu poharala tuča, ječam mu, na sreću, nije stradao.
Dobro je prošao i ovaj ratar iz okolice Bjelovara.
– Od same sjetve u 10. mjesecu do sada, cijelo vrijeme
je izgledao dobro. Nije bilo bolesti, bio je prskan da bolesti ne bude,
nicanje dobro, busanje dobro, sve u svemu jako dobro.
– Agrotehniku ste kompletnu dali, niste od onih koji štede?
– Ne, ne, sve se mora napraviti, odgovara Petar Švub, Veliki Grđevac.
Urod solidan, cijena ispod očekivanja
Velika su očekivanja od ove ratarske kulture na istoku Slavonije,
gdje je najveći bazen pivarskog ječma – čak 10 i pol tisuća hektara od
15 koliko ukupno sijemo.
Kombajni u polja baš tamo ulaze prvi.
– Ječmovi su u dosta dobroj kondiciji, jaki su, prihrane su odrađene na vrijeme, zaštita od bolesti je odrađena na vrijeme. No sada imamo previše oborina, došlo je do polijeganja jednog dijela usjeva koji se dijelom ispravljaju ipak i nadolaze, ali nadam se da do žetve neće biti elementarnih nepogoda i da će sazreti na vrijeme, kaže Mario Đukić, Vinkovci.
– I mi očekujemo tamo negdje krajem lipnja da će žetva krenuti, da neće ranije, pogotovo zbog velike količine oborina i svega ovoga što je dosad bilo i što očekujemo u idućih desetak dana, govori Damir Bušić, Ivankovo.
A to je neometana zrioba kako bi zrno imalo poželjne proteine i kakvoću – itekako važne u konačnoj kalkulaciji oko cijene.
– Proteini moraju biti između 9 i pol i 11 i pol posto... A cijenu samu prilikom žetve određuje kalibracija, kakvoća zrna... A da bi on bio pivarski, kakvoća mora biti iznad 2 i pol milimetra, što nam sad i nije ključno – samo da nemamo neprilika. Treba dosta sunca kako bi ječmovi nalili do kraja i kako bi zrno bilo krupno, kako smo navikli i mi i proizvođači, kaže Mario Đukić, voditelj Kooperacije Axereal Croatia.
A kad smo kod cijene – zasad na burzama nimalo ne obećava... Vrti se oko 160 eura po toni.
Premalo, ako se uzmu u obzir skupi repromaterijali i ukupni troškovi proizvodnje.
– To je dosta niska cijena, ali evo, nadamo se da će do žetve doći do promjene i da će cijena porasti. Nadam se barem oko 180 eura da će biti cijena u žetvi i poslije žetve, rekao je Bušić.
– Imali smo ponude neke sasvim zadovoljavajuće cijene, nešto smo i fiksirali, većinu ipak nismo. Nije nam nitko kriv. Nadam se da će do ljeta, kroz mjesec – dva, stanje popraviti. Nešto robe ćemo uskladištiti i kasnije prodati. Velika je lutrija bilo što napraviti, kaže Plevnik.
Model fiksne cijene ponuđene za dio uroda mogli su s otkupljivačem ugovoriti zimus, a onda i početkom proljeća, kada je ponuda ponovno bila na stolu.
– Proizvođač, ako primjerice ima 20 hektara, očekuje 120 ili 150 tona. On može ugovoriti 50 tona i nešto kasnije još 30 tona, a ostatak na žetvi – i to je ono što zovemo reguliranje svojega rizika, kaže Frédéric Moulin, generalni direktor Axereal Central Europe.
A rizici i neizvjesnost u tvornici pod vedrim nebom nikada nisu mali.
– Najveća kotacija cijene bila je 190 eura, a u ovoj zadnjoj ponudi bili smo na 170 eura. Kad kažem da su cijene u padu, nitko ne može garantirati da će to biti u žetvi. Tko je potpisao aneks i fiksirao cijenu, taj dobiva tu cijenu, kaže Ivan Pozder, direktor Axereal Croatia.
Ratari u neizvjesnosti
A stanje na svjetskim burzama, na koje izravno utječu geopolitički, klimatski i drugi faktori, trenutačno ratarima nimalo ne ide u prilog.
Cijene i žitarica i uljarica izrazito su niske, pa su s pravom nervozni.
Upravo je ječam taj koji ratarima donosi prvi konkretan novac u sezoni.
U Hrvatskoj ćemo proizvesti oko 90 tisuća tona ječma, od kojih 65 tisuća za vlastite potrebe, i to one Slavonijaslada. Ostalo – za izvoz na europsko tržište.
